Većina antidepresiva ne leči decu, tinejdžere

Veliki depresivni poremećaj je čest kod dece i adolescenata i pogađa oko 3 procenta dece uzrasta od 6 do 12 godina i oko 6 procenata tinejdžera uzrasta od 13 do 18 godina.

dete-glavni1Veliki depresivni poremećaj je čest kod dece i adolescenata širom sveta. (Foto: Thinkstock)

Prema studiji, većina antidepresiva koji se najčešće propisuju su neefikasni, a neki mogu biti nebezbedni za decu i tinejdžere sa velikom depresijom.



Čini se da ravnoteža rizika i koristi od antidepresiva za lečenje velike depresije ne nudi jasnu prednost kod dece i tinejdžera, sa verovatno samo izuzetkom fluoksetina, rekao je koautor Peng Ksi sa Medicinskog univerziteta Čongking u Kini.



Veliki depresivni poremećaj je čest kod dece i adolescenata širom sveta i pogađa oko 3 procenta dece uzrasta od 6 do 12 godina i oko 6 procenata tinejdžera uzrasta od 13 do 18 godina.



Опширније

Bez pristupa podacima na individualnom nivou teško je dobiti tačne procene efekta i ne možemo biti potpuno sigurni u tačnost informacija sadržanih u objavljenim i neobjavljenim ispitivanjima, rekao je glavni autor studije Andrea Cipriani sa Univerziteta u Oksfordu.

Cipriani i kolege su uradili sistematski pregled i mrežnu meta-analizu svih objavljenih i neobjavljenih randomizovanih ispitivanja upoređujući efekte 14 antidepresiva kod mladih ljudi sa velikom depresijom do kraja maja 2015, prema studiji objavljenoj u časopisu The Lancet.



дрвеће за покривање линије ограде

Analiza 34 ispitivanja koja su uključivala 5.260 učesnika (prosečne starosti od 9 do 18 godina) pokazala je da su koristi nadmašile rizike u pogledu efikasnosti i podnošljivosti samo za fluoksetin.



Međutim, nortriptilin je bio manje efikasan od sedam drugih antidepresiva i placeba.

Imipramin, venlafaksin i duloksetin su imali najgori profil podnošljivosti, što je dovelo do značajno većeg prekida terapije nego placeba. Venlafaksin je bio povezan sa povećanim rizikom od upuštanja u samoubilačke misli ili pokušaje u poređenju sa placebom i pet drugih antidepresiva.



Osim toga, istraživači su upozorili da zbog nedostatka pouzdanih podataka nije bilo moguće sveobuhvatno proceniti rizik od samoubistva za sve lekove.



Stotine hiljada ljudi širom sveta pristale su da učestvuju u ispitivanjima sa ciljem da se pronađu bolji tretmani za njihove poremećaje i, na kraju, pomognu napredak medicinske nauke, rekao je Cipriani.

Privatnost pacijenata mora biti zagarantovana adekvatnim politikama i tehnološkim merama, ali kašnjenje u sprovođenju politike odgovorne razmene podataka ima negativne posledice po medicinska istraživanja i ishode pacijenata, što pokazuje ova studija, dodao je on.



Gornji članak je samo u informativne svrhe i nije zamena za profesionalni medicinski savet. Uvek tražite savet svog lekara ili drugog kvalifikovanog zdravstvenog radnika za sva pitanja koja imate u vezi sa svojim zdravljem ili zdravstvenim stanjem.