Naučnici u novoj studiji navode da ljudski životni vek nema fiksnu granicu. (Izvor: File Photo) Ne postoji fiksno ograničenje ljudskog životnog veka, kažu naučnici koji su otkrili da su šanse da budu superstogodišnjaci — da dožive do i više od 110 godina — velike za ljude koji prežive opasne 90-te i dođu do 105. Nalazi pokazalo je da su šanse za preživljavanje za dugovečne ratnike na platou kada pređu 105 godina, dovodeći u pitanje prethodna istraživanja koja tvrde da ljudski životni vek ima konačnu graničnu tačku. Ljudi između 105 i 109 godina, poznati kao polu-superstogodišnjaci, imali su 50/50 šanse da umru u toku godine i očekivani dalji životni vek od 1,5 godine.
Predviđeno je da će ta stopa očekivanog životnog veka biti ista za 110-godišnjake, ili superstogodišnjake, otuda i plato. Naši podaci nam govore da još uvek ne postoji fiksno ograničenje ljudskog životnog veka, rekao je Kenet Vakter, profesor na Kalifornijskom univerzitetu u Berkliju. Ne samo da vidimo stope smrtnosti koje prestaju da se pogoršavaju sa godinama, već vidimo da se vremenom malo poboljšavaju, dodao je on.
Do danas, najstarija zabeležena osoba, Jeanne Calment iz Francuske, umrla je 1997. godine u dobi od 122 godine i 164 dana. Prema istraživačima, oni koji prežive to čine zbog demografske selekcije i/ili prirodne selekcije.
Slabi ljudi imaju tendenciju da umiru ranije, dok robusni ljudi, ili oni koji su genetski blagosloveni, mogu da dožive ekstremne godine, primetili su. Za studiju, objavljenu u časopisu Science, tim je pratio stopu smrtnosti 3.836 Italijana — koji su imali 105 i više godina između 2009. i 2015. godine.
Rezultat je pokazao da su Italijanke rođene 1904. koje su navršile 90 godina imale 15 odsto šanse da umru u narednih godinu dana, a u proseku šest godina života. Ako dođu do 95, njihove šanse da umru u roku od godinu dana su porasle na 24 procenta, a očekivani životni vek od tog trenutka pao je na 3,7 godina.
дрво са тамноружичастим цветовима